Želite saznati više o politici otvorenih vrata? Politika otvorenih vrata bila je važna politika koja je desetljećima utjecala na azijsku, europsku i američku trgovinu i čak je doprinijela japansko-američkom sukobu u Drugom svjetskom ratu.
Što je bila definicija politike otvorenih vrata? Zašto i kada je stvorena Politika otvorenih vrata? Kakvi su učinci toga? Na sva ta pitanja i još mnogo toga odgovaramo u ovim bilješkama otvorenih vrata.
Što je bila politika otvorenih vrata?
Kratka definicija politike otvorenih vrata: Politika otvorenih vrata bila je trgovinski sporazum između Sjedinjenih Država, Kine, Japana i nekoliko europskih zemalja. Američki državni tajnik John Hay stvorio je Politiku otvorenih vrata 1899./1900. kako bi omogućio SAD-u, Japanu i odabranim europskim zemljama jednak trgovinski pristup Kini, zemlji koja prije nije imala trgovinske sporazume. Politika otvorenih vrata trajala je gotovo 50 godina, sve do pobjede komunističke partije u građanskom ratu u Kini 1949.
U ostatku vodiča dublje ćemo se pozabaviti pojedinostima Politike otvorenih vrata. Razgovarat ćemo o tome zašto je Politika otvorenih vrata stvorena, kako je uspostavljena i održavana te koji su bili njeni učinci.
Zašto je stvorena politika otvorenih vrata?
Jednostavno rečeno, Sjedinjene Države bile su zabrinute da će izgubiti pristup trgovini s Kinom, i željela je uspostaviti politiku kojom bi zaštitila svoju sposobnost da nastavi trgovati s Kinezima. U ovom odjeljku pobliže ćemo pogledati zašto je SAD-u bilo toliko stalo do trgovine s Kinom i zašto su bili zabrinuti da će im pristup biti prekinut.
Politika otvorenih vrata nastala je tijekom doba imperijalizma, razdoblja krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća kada su europske sile, kao i zemlje poput SAD-a i Japana, pokušavale proširiti svoju globalnu moć kroz kolonijalizam i teritorijalno širenje.
Kina je posebno viđena kao unosna nagrada, tako da je više zemalja tamo izgradilo veliku prisutnost, te su počeli postavljati trgovačke stanice i raspoređivati trupe u različite regije zemlje kako bi imali najbolji pristup kineskoj trgovini.
Sjedinjene Države malo su kasno ušle u ovu igru. Tek nakon što je Španjolsko-američki rat završio 1898., SAD su se počele duboko zanimati za Kinu. Na kraju rata, SAD je dobio veliku količinu zemlje u Aziji, prvenstveno Filipinsko otočje. Ova novostečena zemlja natjerala je SAD da pomnije pogledaju Kinu i uvidjeli su da bi trgovinom s Kinom mogli zaraditi mnogo novca.
q1 q2 q3 q4
Međutim, brojne druge zemlje su to već shvatile i uspostavile velike sfere utjecaja u Kini. Europske sile poput Velike Britanije, Nizozemske, Francuske i Belgije imale su dobro uspostavljene kolonije i utjecaj u Aziji i Africi.
Japan je također imao značajnu moć u Kini. Tijekom prvog kinesko-japanskog rata (1894.-1895.), Japan i Kina borili su se za kontrolu nad Korejom. Nakon što je Japan dobio rat, naglo je povećao svoju moć iu Koreji iu Kini.
Američka sfera utjecaja u Kini nije bila ni približno tako dobro uspostavljena kao ona drugih stranih sila tamo, i američki predsjednik McKinley zabrinut da će druge strane sile ograničiti sposobnost SAD-a da trguje s Kinom i potencijalno blokirati SAD da uopće trguje s Kinom.
Kako je provedena politika otvorenih vrata?
Godine 1898. američki predsjednik William McKinley najavio je svoju želju za politikom koja bi omogućila zemljama jednak pristup trgovini s Kinom. Zapravo, bila bi otvorena vrata kineskoj trgovini, a jedna zemlja ne bi mogla zatvoriti vrata drugoj zemlji. Predsjednik McKinley bio je zabrinut da će Japan i druge europske zemlje izbaciti SAD iz kineske trgovine i želio je politiku koja izričito štiti pravo SAD-a da nastavi trgovinu s Kinom.
Kao rezultat toga, 1899. godine američki državni tajnik John Hay počeo je slati diplomatske note među glavnim svjetskim silama (Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Japan i Rusija) kako bi službeno odobrio politiku otvorenih vrata. Zbog svog posla koji je radio ovo, Hay se često smatra autorom Politike otvorenih vrata.
Hayeve diplomatske note predlažu da sve zemlje trebaju imati jednak trgovinski pristup cijeloj Kini i te strane zemlje moraju dopustiti kineskim dužnosnicima da reguliraju trgovinu i ubiraju poreze od nje. Svrha Hayevih bilješki bila je omogućiti svim velikim silama jednak pristup kineskoj trgovini i smanjiti utjecaj zemalja koje su već imale posebno veliki utjecaj u Kini (kao što su Japan i Rusija) kako ne bi mogle prisiliti druge zemlje (osobito Sjedinjene Države) izvan kineskog tržišta.
Niti jedna od zemalja s kojima je Hay razgovarao nije službeno pristala na Politiku otvorenih vrata. No, nitko se tome nije eksplicitno usprotivio, a europske su zemlje neslužbeno podržale plan, pa je Hay objavio da je dogovor postignut, a Open Door Policy postala je de facto trgovinska politika u Kini.
Godine 1921./1922., nakon osporavanja politike otvorenih vrata od strane kineskih nacionalista kao i Japana (o čemu se više govori u sljedećem odjeljku), SAD je pokušao službeno učiniti politiku otvorenih vrata na Washingtonskoj pomorskoj konferenciji.
Tijekom rata između Kine i Japana koji je započeo 1937. SAD je nastavio snažno podupirati Politiku otvorenih vrata i povećao embargo na mnoge robe za Japan kao rezultat toga što Japan nije slijedio politiku.
Politika otvorenih vrata ostala je na snazi sve do poraza Japana u Drugom svjetskom ratu 1945. i kraja kineskog građanskog rata 1949. Nakon tih događaja Kina je počela biti priznata kao suverena država s kontrolom nad vlastitim trgovinskim sporazumima.
Kakvi su bili učinci politike otvorenih vrata?
Što je učinila Politika otvorenih vrata? Politika otvorenih vrata bila je važan sporazum koji je odražavao imperijalistički stav mnogih globalnih sila u to vrijeme i intenzivnu želju tih zemalja da prošire svoj globalni doseg. Politika otvorenih vrata imala je tri glavna utjecaja.
Pojačana kineska reakcija na strance
Stvaranje Politike otvorenih vrata povećalo je strani utjecaj u Kini, što je dovelo do porasta antistranačkog i antikolonijalnog raspoloženja u zemlji.Reakcija protiv stranaca dovela je do raširenih ubojstava misionara koji rade u Kini i porasta nacionalističkih osjećaja među Kinezima. Boksačka pobuna bila je jedan od najvažnijih događaja izazvanih ovim pokretom protiv stranaca.
Pobuna boksača započela je 1899. godine, kada je kineska skupina poznata kao Društvo pravednih i složnih šaka (Englezima poznati kao boksači) pokrenula ustanak protiv stranog utjecaja. SAD, Japan i nekoliko europskih zemalja uzvratili su i na kraju porazili boksače 1901. Čak i nakon što je pobuna završila, strani vojnici nastavili su ubijati i pljačkati u mnogim selima.
Boksačka pobuna oslabila je moć kineske vladajuće dinastije i pridonijela kraju pokušaja Europljana da koloniziraju Kinu.
Kineski i američki sukob s Japanom
Iako Japan nije odbacio politiku otvorenih vrata kada je stvorena, zemlja je više puta izazivala i otvoreno kršila politiku, što je dovelo do sukoba s Kinom i SAD-om. Japan je prvi put prekršio Politiku otvorenih vrata kada je Kini 1915. predstavio dvadeset i jedan zahtjev. Tijekom Prvog svjetskog rata, Japan je poslao popis Kini zahtijevajući proširenje japanske kontrole u kineskoj regiji Mandžuriji, kao i značajno povećanje kontrole nad kineskim gospodarstvom.
naredba arp-a
Japan je malo dobio od Dvadeset i jednog zahtjeva, ali njihovo slanje uzrokovalo je pogoršanje odnosa Japana sa SAD-om i Velikom Britanijom, koji su zamjerali izazov Politici otvorenih vrata. Kao odgovor na dvadeset i jedan zahtjev, Kina, Sjedinjene Države, Belgija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Japan, Nizozemska i Portugal prisustvovali su Pomorskoj konferenciji u Washingtonu 1922. i potpisali Ugovor devet sila koji je službeno potvrdio Otvoreno Politika vrata i suverenitet Kine.
Međutim, 1931. godine Japan je prekršio i Ugovor devet sila i Politiku otvorenih vrata kada je napao Mandžuriju, događaj poznat kao Incident Mukden. Incident u Mukdenu doveo je do toga da je Japan uspostavio marionetsku vladu u Mandžuriji, diplomatski se izolirao jer su druge zemlje osudile njezine postupke i povukao se iz Lige naroda. Incident u Mukdenu također je doveo do drugog kinesko-japanskog rata između Japana i Kine, koji je trajao od 1937. do 1945. Bio je to najveći azijski rat 20. stoljeća.
SAD se udružio s Kinom u ratu i snažno je podupirao politiku otvorenih vrata povećavajući embargo na izvoz ključnih roba u Japan. Ovi embargi doveli su do pojačanih napetosti između Japana i SAD-a i bili su jedan od uzroka japanskog bombardiranja Pearl Harbora 1941. i rata sa SAD-om u Drugom svjetskom ratu.
Povećan interes SAD-a za istočnu Aziju
Politika otvorenih vrata bila je jedan od prvih velikih koraka koje su SAD poduzele da prošire svoj utjecaj u istočnoj Aziji i bila je jedno od njihovih najvažnijih uporišta u tom području. Nakon što su SAD shvatile koliko unosna može biti trgovina s Kinom, snažno su se zalagale za politiku otvorenih vrata, koja bi im omogućila siguran pristup kineskoj trgovini i proširila njihov utjecaj na tom području.
Taj povećani utjecaj u istočnoj Aziji bio je unosan za SAD, ali je također uzrokovao njihovo uvlačenje u sukobe u regiji, poput Boksačke pobune i sukoba između Japana i Kine.
Povećani američki utjecaj na tom području i njegova uključenost u sukobe u tom području također su doveli do porasta napetosti s Japanom, što je kulminiralo bombardiranjem Pearl Harbora.
Sažetak: Bilješke otvorenih vrata
Što je bila definicija politike otvorenih vrata? Politika otvorenih vrata bila je politika između Kine, SAD-a, Japana i nekoliko europskih sila prema kojoj je svaka od tih zemalja trebala imati jednak pristup kineskoj trgovini. Osnovao ga je 1899. američki državni tajnik John Hay i trajao je do 1949., kada je završio kineski građanski rat.
Zašto je stvorena Politika otvorenih vrata? SAD su nedavno stekle uporište u istočnoj Aziji i bojali su se da će ih zemlje koje su tamo bile duže od njih potisnuti s kineskog tržišta, pa su stvorili politiku kako bi osigurali da neće izgubiti sposobnost trgovina s Kinom.
Zašto je stvorena Politika otvorenih vrata? SAD su nedavno stekle uporište u istočnoj Aziji i bojali su se da će ih zemlje koje su tamo bile duže od njih potisnuti s kineskog tržišta, pa su stvorili politiku kako bi osigurali da neće izgubiti sposobnost trgovina s Kinom.
Kakvi su bili učinci politike otvorenih vrata? Utjecaj politike otvorenih vrata trajao je desetljećima i imao je tri glavna utjecaja:
- Pojačana kineska reakcija na strance
- Kineski i američki sukob s Japanom
- Pojačano zanimanje SAD-a za istočnu Aziju
Što je sljedeće?
Pišete znanstveni rad za školu, ali niste sigurni o čemu pisati? Naš vodič kroz teme istraživačkih radova ima preko 100 tema u deset kategorija tako da možete biti sigurni da ćete pronaći savršenu temu za sebe.
Učite o prirodnim trupcima? Sastavili smo sva glavna pravila prirodnog dnevnika kako biste ih lakše naučili i razumjeli.
Imate problema s razumijevanjem što je dinamička ravnoteža? Rastavljamo ovaj ponekad nezgodan koncept kako bi ga bilo lako razumjeti naš potpuni vodič za dinamičku ravnotežu .
pretvoriti u dvostruku Javu