Internet je globalna mreža koja povezuje milijarde računala diljem svijeta međusobno i na World Wide Web. Koristi standardni paket internetskih protokola (TCP/IP) za povezivanje milijardi korisnika računala širom svijeta. Postavlja se korištenjem kabela poput optičkih vlakana i drugih bežičnih i mrežnih tehnologija. Internet je trenutno najbrži način slanja ili razmjene informacija i podataka između računala diljem svijeta.

koliki je ekran mog kompjutera

Vjeruje se da je internet razvio odjel 'Defence Advanced Projects Agency' (DARPA) Sjedinjenih Država. A, prvi put je spojen 1969. godine.

Zašto se Internet naziva mrežom?

Internet se naziva mrežom jer stvara mrežu povezivanjem računala i poslužitelja diljem svijeta pomoću usmjerivača, preklopnika i telefonskih linija te drugih komunikacijskih uređaja i kanala. Dakle, može se smatrati globalnom mrežom fizičkih kabela kao što su bakrene telefonske žice, optički kabeli, TV kabeli itd. Nadalje, čak i bežične veze poput 3G, 4G ili Wi-Fi koriste te kabele za pristup internetu .

Internet se razlikuje od Svjetska mreža budući da je World Wide Web mreža računala i poslužitelja stvorena njihovim povezivanjem putem interneta. Dakle, internet je okosnica weba jer pruža tehničku infrastrukturu za uspostavljanje WWW-a i djeluje kao medij za prijenos informacija s jednog računala na drugo računalo. Koristi web preglednike za prikaz informacija o klijentu koje dohvaća s web poslužitelja.

Internet nije u potpunosti u vlasništvu jedne osobe ili organizacije. To je koncept koji se temelji na fizičkoj infrastrukturi koja povezuje mreže s drugim mrežama kako bi se stvorila globalna mreža od milijardi računala. Od 12. kolovoza 2016. diljem svijeta bilo je više od 300 milijuna korisnika interneta.

Postaviti

Za postavljanje interneta koriste se fizički bakreni ili optički kablovi za prijenos podataka, kao i druge mrežne tehnologije poput LAN-a, WAN-a i MAN-a. Čak i usluge 2g, 3g i 4g, kao i Wi-Fi, trebaju ovaj fizički raspored kabela za pristup internetskoj vezi. Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN), organizacija sa sjedištem u SAD-u, zadužena je za nadzor upravljanja internetom i povezanim protokolima, uključujući IP adrese.

Kako radi internet?

Prije nego što to shvatimo, shvatimo neke osnove vezane uz internet:

Internet radi uz pomoć klijenata i poslužitelja. Uređaj poput prijenosnog računala koji je povezan s internetom naziva se klijent, a ne poslužitelj jer nije izravno povezan s internetom. Međutim, neizravno je povezan s internetom preko davatelja internetskih usluga (ISP) i identificiran je IP adresom, koja je niz brojeva. Baš kao što imate kućnu adresu koja jedinstveno identificira vaš dom, IP adresa djeluje kao adresa za dostavu vašeg uređaja. IP adresu daje vaš ISP, a vi možete vidjeti koju je IP adresu vaš ISP dao vašem sustavu.

Poslužitelj je veliko računalo koje pohranjuje web stranice. Također ima IP adresu. Mjesto gdje je pohranjen veliki broj poslužitelja naziva se podatkovni centar. Poslužitelj prihvaća zahtjeve koje klijent šalje putem preglednika preko mreže (interneta) i odgovara u skladu s tim.

Za pristup internetu potreban nam je naziv domene, koji predstavlja broj IP adrese, odnosno svakoj IP adresi je dodijeljen naziv domene. Na primjer, youtube.com, facebook.com, paypal.com koriste se za predstavljanje IP adresa. Nazivi domena nastaju jer je osobi teško zapamtiti dugačak niz brojeva. Međutim, internet ne razumije naziv domene, on razumije IP adresu, pa kada unesete naziv domene u traku za pretraživanje preglednika, internet mora dobiti IP adrese ovog naziva domene iz ogromnog telefonskog imenika, koji je poznat kao DNS (Domain Name Server).

Na primjer, ako imate ime osobe, možete pronaći njen telefonski broj u telefonskom imeniku pretraživanjem njenog imena. Internet koristi DNS poslužitelj na isti način za pronalaženje IP adrese naziva domene. DNS poslužiteljima upravljaju ISP-ovi ili slične organizacije.

Nakon razumijevanja osnova, da vidimo kako internet funkcionira?

Kada uključite svoje računalo i upišete naziv domene u traku za pretraživanje preglednika, vaš preglednik šalje zahtjev DNS poslužitelju za dobivanje odgovarajuće IP adrese. Nakon dobivanja IP adrese, preglednik prosljeđuje zahtjev dotičnom poslužitelju.

Nakon što poslužitelj primi zahtjev za pružanje informacija o određenoj web stranici, podaci počinju teći. Podaci se prenose optičkim kabelima u digitalnom obliku ili u obliku svjetlosnih impulsa. Budući da su poslužitelji smješteni na udaljenim mjestima, podaci će možda morati putovati tisućama milja kabelom od optičkih vlakana da bi došli do vašeg računala.

Optičko vlakno povezano je s usmjerivačem koji svjetlosne signale pretvara u električne signale. Ovi se električni signali prenose na vaše prijenosno računalo pomoću Ethernet kabela. Dakle, željenu informaciju dobivate putem interneta, koji je zapravo kabel koji vas povezuje sa serverom.

Nadalje, ako koristite bežični internet putem wifi-ja ili mobilnih podataka, signali s optičkog kabela prvo se šalju do mobilnog tornja i odatle u obliku elektromagnetskih valova dopiru do vašeg mobitela.

Internetom upravlja ICANN (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) koja se nalazi u SAD-u. Upravlja dodjelom IP adresa, registracijom imena domene itd.

Prijenos podataka na internetu je vrlo brz. U trenutku kada pritisnete enter dobivate informacije sa servera koji se nalazi tisućama milja daleko od vas. Razlog za ovu brzinu je taj što se podaci šalju u binarnom obliku (0, 1), a te nule i jedinice se dijele na male dijelove koji se nazivaju paketi, a koji se mogu slati velikom brzinom.

Korištenje interneta

Općenito govoreći, Internet se može koristiti za razmjenu informacija s ljudima diljem svijeta, komunikaciju na velikim udaljenostima i brzo lociranje informacija ili odgovora o gotovo svim temama.

Evo nekoliko primjera konkretnih upotreba interneta:

• Korištenje društvenih medija i dijeljenje sadržaja.
• Instant poruke, videokonferencije, Internet Relay Chat (IRC), internetska telefonija i e-pošta primjeri su elektroničke komunikacije. Sve se to koristi putem Interneta.
• Pristup online studijskim programima, tečajevima i radionicama za obrazovanje i samousavršavanje.
• Traženje poslova: Za oglašavanje slobodnih pozicija, podnošenje prijava za posao i zapošljavanje kandidata identificiranih na društvenim mrežama kao što je LinkedIn, i poslodavci i kandidati koriste Internet.

Ostali primjeri uključuju:

• Online upoznavanje
• Online igranje
• Istraživanje
• Čitanje elektroničkih novina i časopisa
• Online kupnja, odnosno e-trgovina.
• Online grupe za raspravu i forumi

Razlika između World Wide Weba i Interneta

World Wide Web (također poznat kao Web) i Internet suštinski se razlikuju jedan od drugog jer je Web skup informacija kojima se može pristupiti putem Interneta, dok je Internet globalna mreža mreža koja nudi pristup gotovo sve vrste informacija. Drugim riječima, Web je usluga koja je dodana temeljima Interneta.

Web je dio interneta koji ima najveći promet. Jedan jedinstveni aspekt ovoga je hipertekst, brza metoda unakrsnog referiranja. Većina web-mjesta sadrži tekst koji ističe ključne riječi ili fraze tako što je različite boje od ostatka teksta. Kada korisnik odabere jednu od ovih riječi ili fraza, bit će poslane na odabranu web stranicu ili stranicu. Gumbi, grafike, pa čak i određena područja slika također se koriste kao hiperveze.

Na Internetu postoje milijarde stranica s informacijama. Najpopularniji web preglednici su Google Chrome, Firefox i Internet Explorer. Web preglednik se koristi za surfanje internetom ili pregledavanje na mreži. Izgled određene web stranice može malo varirati ovisno o pregledniku koji se koristi. Kasnije ili ažurirane verzije određenog preglednika imaju potencijal za prikaz kompliciranijih značajki poput glazbenih datoteka, zvuka, animacija i virtualne stvarnosti.

Sigurnost i internet

Zbog količine privatnih i javnih informacija prikupljenih online, korisnici su izloženi riziku od sigurnosnih napada i povreda podataka. Krekeri i hakeri imaju pristup mrežama i sustavima te mogu ukrasti osobne podatke, poput lozinki za prijavu ili podataka o bankovnim računima i računima kreditnih kartica. Među koracima koji se mogu poduzeti za zaštitu internetske privatnosti su:

• Na svoj sustav možete instalirati antivirusni i antimalware program.
• Generiranje složenih, jedinstvenih lozinki koje je nemoguće dešifrirati.
• Može se koristiti virtualna privatna mreža (VPN) ili barem privatni način pregledavanja poput anonimnog prozora u pregledniku Google Chrome.
• Samo pomoću HTTPS-a
• Držite svoje račune na društvenim mrežama privatnima.
• Deaktivirajte značajku automatskog popunjavanja.
• Isključite GPS uređaja.
• Umjesto da samo zatvorite karticu ili prozor, odjavite se s računa.
• Ažurirajte kolačiće tako da se, ako je kolačić postavljen, upozorenje šalje bilo kada.
• Spam e-poštu treba izbjegavati i nikada ne otvarati ili preuzimati datoteke iz izvora koji vam nisu poznati.
• Trebate biti oprezni kada koristite pristupne točke ili javni Wi-Fi.

Nadalje, 'dark web' je dodatna komponenta interneta. Standardni preglednici ne dopuštaju korisnicima pristup mračnom webu koji je skriven. Umjesto toga koristi Tor i I2P preglednike, koji korisnicima omogućuju održavanje potpune anonimnosti. Iako ova anonimnost može biti fantastičan način za zaštitu sigurnosti korisnika i slobode govora na mreži ili za vladu da prikrije povjerljive informacije, mračni web također potiče okruženje koje olakšava kibernetički kriminal, prijenos nedopuštene robe i terorizam.

Društveni utjecaj interneta

Mogu se uočiti i pozitivni i negativni učinci interneta na društvo. S jedne strane, neki ljudi tvrde da je internet povećao rizik od povlačenja, socijalne isključenosti, otuđenja, a kao dokaz navode porast FOMO-a ili straha od propuštanja. S druge strane, neki ljudi također vjeruju da je internet imao suprotan utjecaj na društvo, povećavajući društvenost, građansko sudjelovanje i dubinu veza.

Internet je promijenio način na koji društvo komunicira i komunicira, bilo da su učinci pozitivni ili negativni na društvo. Povećana usredotočenost na osobni rast jedan je od primjera promjene i pada u zajednici koju određuju prostor, posao i obitelj. Ljudi sada sve više grade društvene veze na temelju svojih jedinstvenih projekata, vrijednosti, kao i interesa. Uz izvanmrežne i osobne zajednice, zajednice stvaraju istomišljenici putem Interneta i obilja mrežnih postavki koje on pruža i proizvodi. Mjesta za društveno umrežavanje poput Facebooka i LinkedIna preferirane su platforme za tvrtke i pojedince koji žele obavljati različite zadatke i povezivati ​​se s drugima.

Protokoli internetske veze

Protokoli su skup smjernica koje pomažu u reguliranju rada bilo koje specifične organizacije ili tehnologije.

Tri glavne kategorije Protokoli internetske veze raspravlja se u nastavku:

TCP/IP mrežni model:Najpopularniji protokoli za povezivanje mreža su Transmission Control Protocol (TCP) i Internet Protocol (IP). Svaka komunikacija podijeljena je u određeni broj paketa koji se šalju od izvora do odredišta.Protokol prijenosa datoteka:Uz pomoć FTP-a (File Transfer Protocol), korisnik može prenositi dokumente, tekstualne datoteke, multimedijske datoteke, programske datoteke itd., s jednog uređaja na drugi.Protokol prijenosa hiperteksta:Koristi se za premještanje hiperteksta između dva ili više računala ili drugih uređaja. Veze se mogu izraditi pomoću HTML oznaka i mogu biti u obliku teksta ili grafike.

Povijest interneta

Preteča Interneta, ARPANet, prvi je put zaživio u 1969. godine . TCP/IP, paket otvorenih mrežnih protokola, usvojio je ARPANet 1983., a Nacionalna mreža zaklade za znanost (NSFN) razvila je mrežu za povezivanje sveučilišnih odjela za informatiku diljem SAD-a 1985.

Kada je protokol za prijenos hiperteksta (HTTP) razvijen 1989. godine, omogućio je povezivanje različitih računalnih platformi s istim internetskim stranicama, što je dramatično poboljšalo komunikaciju preko mreže. Web preglednik Mosaic razvijen je godine 1993. godine .

Tijekom godina svog postojanja Internet je ostao u stalnom rastu i razvoju. Na primjer, IPv6 je stvoren kako bi omogućio značajan budući porast broja IP adresa koje se mogu koristiti. U povezanom razvoju, Internet stvari (IoT) odnosi se na okruženje koje se brzo razvija u kojem se gotovo svakom entitetu ili uređaju može dati jedinstveni identifikator (UID) i mogućnost automatske komunikacije podataka preko Interneta.

Prednosti interneta:

Brzo slanje poruka:Možete slati poruke ili komunicirati s bilo kim putem interneta, kao što je e-pošta, glasovni chat, videokonferencije itd.Dobiti upute:Pomoću GPS tehnologije možete dobiti upute do gotovo svakog mjesta u gradu, državi itd. Možete pronaći restorane, trgovačke centre ili bilo koju drugu uslugu u blizini svoje lokacije.Online kupovina:Omogućuje vam kupnju na mreži poput odjeće, obuće, rezerviranje ulaznica za kino, željezničkih karata, avionskih karata i još mnogo toga.Platiti račune:Svoje račune možete platiti online, kao što su računi za struju, plin, školarine itd.Online bankarstvo:Omogućuje Vam korištenje internetskog bankarstva u kojem možete provjeriti stanje, primiti ili prenijeti novac, dobiti izvod, zatražiti čekovnu knjižicu i sl.Online prodaja:Svoje proizvode ili usluge možete prodavati online. Pomaže vam da dosegnete više kupaca i tako povećate svoju prodaju i dobit.Rad od kuće:U slučaju da trebate raditi od kuće, to možete učiniti pomoću sustava s pristupom internetu. Danas mnoge tvrtke svojim zaposlenicima dopuštaju rad od kuće.Zabava:Možete slušati online glazbu, gledati videa ili filmove, igrati online igre.Računalni oblak:Omogućuje vam povezivanje vaših računala i uređaja s omogućenim internetom na usluge u oblaku kao što su pohrana u oblaku, računalstvo u oblaku itd.Izgradnja karijere:Posao možete tražiti online na različitim portalima za posao i poslati vam CV putem e-pošte ako je potrebno.

Nedostaci interneta

Gubitak vremena:Iako Internet ima puno prednosti, on također sadrži i neka ograničenja. Gubitak vremena jedan je od njih. To može smanjiti vašu produktivnost ako provodite previše vremena na internetu koristeći aplikacije društvenih medija, a ne radite ništa. Umjesto da gubimo vrijeme, treba ga iskoristiti da učinimo nešto korisno i još produktivnije.Štetni utjecaji na zdravlje:Možete dobiti zdravstvene probleme ako provodite previše vremena na internetu; vaše tijelo treba vanjske aktivnosti, tjelovježbu i mnoge druge stvari. Ako dugo gledate u ekran, to uzrokuje negativne učinke na oči.Cyber ​​zločini:Ovih dana broj zločina, uključujući internetsko zlostavljanje, neželjenu poštu, viruse, hakiranje i krađu podataka, raste iz dana u dan. Cyberkriminalci mogu brzo provaliti u vaš sustav koji pohranjuje sve vaše privatne podatke.Učinci na djecu:Stalno gledanje videa i igranje igrica na internetu od strane male djece loše je za njihov društveni i cjelokupni razvoj osobnosti.Maltretiranje i širenje negativnosti:Aplikacije na društvenim mrežama pružile su besplatan alat svim onim ljudima koji redovito pokušavaju širiti negativnost stvarno odbojnim i ponižavajućim komentarima i pokušavaju maltretirati jedni druge, što je pogrešno i loše utječe na društvo.

Različiti načini povezivanja na Internet

U nastavku se ukratko razmatraju različite metode povezivanja na Internet:

Dial-up:Korisnici moraju povezati svoju telefonsku liniju s računalnim sustavom u takvim vezama kako bi pristupili internetskoj vezi. Korisnik ne može upućivati ​​niti primati pozive koristeći uslugu kućnog telefona razine dok je povezan.Širokopojasni:Današnju najpopularniju brzu internetsku vezu, širokopojasnu vezu nude ili kabelske ili telefonske tvrtke.Bežična veza:Ova kategorija uključuje pružatelje mobilnih i Wi-Fi usluga. Bez obzira gdje se nalazite, možete se spojiti na internet bilo gdje jer povezivanje omogućuju radiovalovi. Dolje je navedeno nekoliko primjera bežičnih veza:Wi-Fi:Bez upotrebe kabela, Wi-Fi ili bežične vjernosti, omogućuje brzo internetsko povezivanje.Mobiteli:U moderno doba svi pametni telefoni uključuju opciju povezivanja s internetom koja se može iskoristiti korištenjem internetskih paketa i kupona. Oni također ne zahtijevaju žicu ili vanjsku vezu.Satelit:Sateliti se koriste za bežično internetsko povezivanje u područjima gdje širokopojasne veze nisu dostupne.Digitalna mreža integriranih usluga:Uz pomoć telefonskih linija ISDN omogućuje korisnicima slanje audio ili video podataka.

Ostale stvari koje možete raditi na internetu

Sposobnost komuniciranja s bilo kim u svijetu gotovo odmah jedna je od najboljih značajki interneta. S milijardama korisnika diljem svijeta, e-pošta je jedna od najetabliranijih i najčešće korištenih metoda online komunikacije, kao i dijeljenja informacija s drugima. Ljudi mogu komunicirati jedni s drugima na brojne načine i stvarati online zajednice uz pomoć platformi društvenih medija.

Također, možete koristiti Internet u razne dodatne svrhe. Postoji više načina da ostanete u tijeku s novostima i obavite online kupnju. Možete se pobrinuti za svoje financijske poslove, upoznati nove ljude, gledati TV ili unaprijediti nove vještine. Uz pomoć Interneta, možete učiniti ili naučiti bilo što online.