Komunikacija igra ključnu ulogu u našim životima. Potrebno je imati dobre komunikacijske vještine kako bi se istaknuo u bilo kojem području. Na organizacijskoj razini komunikacija je od iznimne važnosti. Ljudi kroz komunikaciju međusobno razmjenjuju svoje ideje, mišljenja, percepcije. Komunikacija može biti usmena/verbalna ili pisana. Usmena komunikacija uključuje govorenje, međusobni razgovor o različitim stvarima, dok pisana komunikacija uključuje pisanje ili pisanje pisma kako bi se komuniciralo s osobom. Znakovni jezik također je dio komunikacije u kojem ljudi koriste različite znakove i simbole kako bi razgovarali s drugim ljudima. Govor tijela, kontakt očima, izrazi lica itd. važni su aspekti komunikacije. Dakle, danas ćemo raspravljati o dvije značajne vrste komunikacije, tj. formalnoj komunikaciji i neformalnoj komunikaciji. Počnimo s razumijevanjem primarnog značenja istog.
Formalna komunikacija
Formalna komunikacija definira se kao komunikacija u kojoj se do informacija dolazi odgovarajućim kanalima ili rutama. Naziva se i službenom komunikacijom. Glavni cilj ove komunikacije je pravilno razgovarati i osigurati da su informacije točno stigle. Ova se komunikacija smatra učinkovitim načinom komunikacije jer sustavnim protokom komunikacije štedi vrijeme. Primjeri formalne komunikacije uključuju izvješća, opise radnih mjesta, radne naredbe, informacije vezane uz prodaju i zalihe, itd. Postoje četiri vrste formalne komunikacije, tj. komunikacija prema gore, komunikacija prema dolje, vertikalna komunikacija i horizontalna komunikacija. Razgovor nadređenog i podređenog spada u formalnu komunikaciju. Jedan od glavnih nedostataka formalne komunikacije je da su pravila i propisi vrlo rigidni.
Veća se važnost pridaje pravilima; umjesto osobe. To rezultira niskom srdačnošću u odnosima između nadređenih i podređenih.
Neformalna komunikacija
Neformalna komunikacija definira se kao komunikacija koja ne poduzima formalne metode komuniciranja. Ljudi/podređeni ne slijede kruta pravila organizacije. Ljudi slobodno razgovaraju bez ikakvog ropstva. Na organizacijskoj razini, neformalna komunikacija je spontana vrsta komunikacije u kojoj podređeni i nadređeni mogu slobodno razgovarati. Ne postoje službena pravila, sustavi ili smjernice za komunikaciju. Razgovor s prijateljem ili obitelji čest je primjer neformalne komunikacije. Jedna od glavnih prednosti neformalne komunikacije je ta što je vrlo fleksibilna. Ne postoji rigidnost ili bilo kakva formalnost koja bi ometala komunikaciju. Grapevine komunikacija je značajna vrsta neformalne komunikacije. Nedostatak ove vrste komunikacije je što se glasine ili dezinformacije brzo šire. Pogledajmo sada neke od razlika između formalne i neformalne komunikacije.
| DA NE. | FORMALNA KOMUNIKACIJA | NEFORMALNA KOMUNIKACIJA |
|---|---|---|
| 1. | Formalna komunikacija definira se kao komunikacija koja se odvija formalnim/službenim rutama i kanalima. | S druge strane, neformalna komunikacija se definira kao komunikacija koja se neslužbeno odvija između dvije ili više osoba. |
| 2. | U formalnoj komunikaciji postoje kruta pravila i propisi. | U neformalnoj komunikaciji nema krutih pravila ili propisa. |
| 3. | Drugi naziv formalne komunikacije je 'službena komunikacija.' | Drugi naziv neformalne komunikacije je 'komunikacija vinove loze'. |
| 4. | Veća je pouzdanost informacija u formalnoj komunikaciji. | Manja je pouzdanost informacija. |
| 5. | Proces formalne komunikacije je spor. | Proces neformalne komunikacije je brz. |
| 6. | Formalna komunikacija uglavnom uključuje pisanu komunikaciju. Dakle, za svaki podatak postoji dokumentirani dokaz. | Neformalna komunikacija uključuje verbalnu komunikaciju. Dakle, ne postoje dokumentirani dokazi vezani uz to. |
| 7. | Formalna komunikacija oduzima puno vremena. | Neformalna komunikacija je vrlo brza i brza. |
| 8. | Formalna komunikacija učinkovita je jer postoji sustavan protok informacija. | Nema sustavnog toka, već se u neformalnoj komunikaciji štedi radna problematika i vrijeme. |
| 9. | Tajnost se održava u formalnoj komunikaciji. | Tajnost se ne čuva u neformalnoj komunikaciji. |
| 10. | Formalna komunikacija odvija se samo kroz službene ili unaprijed definirane kanale. | Neformalna komunikacija odvija se slobodno i brzo. |
| jedanaest. | Postoji autentičnost informacija dostavljenih službenim kanalima. | U neformalnoj komunikaciji nema autentičnosti informacija. |
| 12. | Glavni cilj formalne komunikacije je ispunjavanje organizacijskih ciljeva. | Glavni cilj neformalne komunikacije je zadovoljenje osobnih interesa i potreba. |
Dakle, ovo su neke od značajnih razlika između formalne i neformalne komunikacije. Obje vrste komunikacije prakticira nekoliko organizacija. Glavni cilj toga je ispuniti ciljeve organizacije i osobne ciljeve. Danas postoji nekoliko vrsta formalne i neformalne komunikacije. Dakle, raspravimo o njima.
Vrste formalne komunikacije
Vrste neformalne komunikacije
Dakle, ovo su značajne vrste formalne i neformalne komunikacije. Za stvaranje boljeg okruženja i postizanje ciljeva tvrtke potrebna su oba tipa komunikacije. Moral zaposlenika se podiže, a organizacija također ispunjava svoj cilj. I formalna i neformalna komunikacija idu ruku pod ruku. Dakle, za nesmetan i učinkovit rad organizacije neophodna je i formalna i neformalna komunikacija.