Uvod u distribuciju Linuxa
Drugi operativni sustavi poput Microsofta interno kombiniraju svaki bit koda i izdaju ga kao jedan paket. Morate odabrati jednu od verzija koje nude.
Ali Linux je drugačiji od njih. Različite dijelove Linuxa razvijaju različite organizacije.
Različiti dijelovi uključuju kernel, pomoćne programe ljuske, X poslužitelj, okruženje sustava, grafičke programe itd. Ako želite, možete pristupiti kodovima svih ovih dijelova i sami ih sastaviti. Ali to nije lak zadatak koji zahtijeva puno vremena i svi dijelovi moraju biti pravilno sastavljeni kako bi ispravno radili.
Odavde na scenu dolazi distribucija (koja se naziva i distribucija). Oni sastavljaju sve te dijelove za nas i daju nam kompajlirani operativni sustav Linux za instalaciju i korištenje.
- Distribucija Linuxa je OS izrađen kroz zbirku softvera koja često sadrži Linux kernel i sustav za upravljanje paketima.
- Korisnici Linuxa obično dobivaju svoj OS preuzimanjem distribucije Linuxa, dostupne za niz sustava s ugrađenih uređaja (npr. OpenWrt ) do robusnih superračunala (npr. Rocks Cluster Distribution).
- Distribucija Linuxa sastoji se od Linux kernela, GNU biblioteka i alata, drugog softvera, prozorskog sustava, dokumentacije, okruženja radne površine i upravitelja prozorima.
- Gotovo svaki dodani softver je otvorenog koda i besplatan te postaje dostupan iu izvornom kodu iu prevedenom binarnom obliku, dopuštajući promjene stvarnog softvera.
- Opcionalno, distribucije Linuxa dodaju nekoliko vlasničkih softvera koji možda nisu dostupni u obliku izvornog koda, poput binarnih blokova potrebnih za nekoliko upravljačkih programa uređaja.
Povijest Linux distribucija
Linus Torvalds je integrirao Linux kernel i podijelio njegovu prvu verziju, 0.01, 1991. U početku, Linux je bio distribuiran samo kao izvorni kod, a nakon toga, kao kombinacija slika disketa za preuzimanje. Distribucije su počele pojednostavljivati proceduru instalacije jer je bila komplicirana, posebno u vrijeme sve većeg broja dostupnog softvera.
Korisnici su se divili distribucijama Linuxa kao zamjenama za Microsoft Windows i DOS operativne sustave na vlasničkim verzijama Unixa, Apple Macintosh Mac OS i IBM PC kompatibilnim sustavima. Gotovo svaki rani korisnik bio je upoznat s Unixom iz škole ili s posla. Prihvatili su distribucije Linuxa zbog niske cijene i dostupnosti izvornog koda za sav ili većinu njihovog softvera.
redoslijed slučajnim odabirom u sql-u
Linux je postao poznatiji na tržištu ugrađenih i poslužiteljskih uređaja u usporedbi s tržištem stolnih računala od 2017. Koristi se na više od 50% web poslužitelja.
Trendovi i vrste
Linux distribucije mogu biti:
- Nekomercijalno ili komercijalno
- Razvijen za kućne korisnike, napredne korisnike ili poslovne korisnike
- Podržano na dvije ili više vrsta platformi ili specifičnih za hardver, čak i do proširenja certifikata putem dobavljača platforme
- Razvijeno za ugrađene, stolne ili poslužiteljske uređaje
- Visoko specijalizirana ili opća namjena prema određenim funkcijama stroja (npr. računalni klasteri, mrežni usmjerivači i vatrozidi)
- Usmjeren na određene skupine korisnika, npr. internacionalizacijom i lokalizacijom jezika ili uključivanjem nekoliko paketa za znanstveno računalstvo i glazbenu produkciju
- Prvenstveno, izgrađen za sveobuhvatnost, prenosivost, upotrebljivost ili sigurnost
Okretno ili standardno otpuštanje
Raznolikost distribucije Linuxa je zbog tehničkih, filozofskih i organizacijskih varijacija među korisnicima i prodavačima. Licenciranje besplatnog softvera definira da korisnici koji imaju dovoljno interesa i znanja mogu prilagoditi postojeće distribucije ili izraditi onu koja odgovara njihovim potrebama.
Popis distribucija Linuxa
U prosjeku postoji šest stotina Linux distributera koji nude različite značajke. Ovdje ćemo danas razgovarati o nekim od popularnih Linux distribucija.
1) Ubuntu
Pokrenuo ga je 2004. Canonical i brzo je postao popularan. Canonical želi da se Ubuntu koristi kao jednostavna grafička Linux radna površina bez upotrebe naredbenog retka. To je najpoznatija Linux distribucija. Ubuntu je sljedeća verzija Debiana i laka za korištenje za početnike. Dolazi s mnoštvom unaprijed instaliranih aplikacija i bibliotekama repozitorija jednostavnim za korištenje.
java lista prazna
Ranije je Ubuntu koristio GNOME2 desktop okruženje, ali sada je razvio vlastito unity desktop okruženje. Izlazi svakih šest mjeseci i trenutno se radi na proširenju na tablete i pametne telefone.
2) Linux Mint
Mint se temelji na Ubuntuu i koristi njegov softver za repozitorij tako da su neki paketi zajednički u oba.
Ranije je to bila alternativa Ubuntuu jer su medijski kodeci i vlasnički softver uključeni u mint, ali nije bio prisutan u Ubuntuu. Ali sada ima vlastitu popularnost i koristi cimet i mate desktop umjesto Ubuntu-ovog unity desktop okruženja.
3) Debian
Debian postoji od 1993. godine i izdaje svoje verzije mnogo sporije od Ubuntua i minta.
To ga čini jednim od najstabilnijih Linux distributera.
Ubuntu se temelji na Debianu i osnovan je kako bi brže poboljšao jezgru Debiana i učinio ga lakšim za korištenje. Naziv svakog izdanja Debiana temelji se na nazivu filma Priča o igračkama.
arraylist sortirana java
4) Red Hat Enterprise / CentOS
Red Hat je komercijalni distributer Linuxa. Tu su proizvodi red hat Enterprise Linux (RHEL) i Fedora koji su besplatno dostupni. RHEL je dobro testiran prije izdavanja i podržan do sedam godina nakon izdavanja, dok fedora pruža brže ažuriranje i bez ikakve podrške.
Red Hat koristi zakon o zaštitnim znakovima kako bi spriječio redistribuciju svog softvera. CentOS je projekt zajednice koji koristi red hat Enterprise Linux kod, ali uklanja sve svoje zaštitne znakove i čini ga besplatno dostupnim. Drugim riječima, to je besplatna verzija RHEL-a i pruža stabilnu platformu dugo vremena.
5) Fedora
To je projekt koji se uglavnom fokusira na besplatni softver i nudi najnoviju verziju softvera. Ne izrađuje vlastito okruženje za radnu površinu, već koristi 'upstream' softver. Prema zadanim postavkama ima GNOME3 desktop okruženje. Manje je stabilan, ali pruža najnovije stvari.
Odabir distribucije Linuxa
| Distribucija | Zašto koristiti |
|---|---|
| UBuntu | Radi kao Mac OS i jednostavan je za korištenje. |
| Linux mint | Radi kao prozori i trebali bi ga koristiti novi korisnici. |
| Debian | Pruža stabilnost, ali se ne preporučuje novom korisniku. |
| Fedora | Ako želite koristiti red hat i najnoviji softver. |
| Red hat poduzeće | Za komercijalnu upotrebu. |
| CentOS | Ako želite koristiti crveni šešir, ali bez njegovog zaštitnog znaka. |
| OpenSUSE | Radi isto kao i Fedora, ali malo stariji i stabilniji. |
| Arch Linux | Nije za početnike jer svaki paket morate sami instalirati. |
Primjeri Linux distribucija
Široko korištene distribucije kompatibilne s GNU-om ili GNU-om
Nekomercijalna, Debian distribucija i jedna od primitivnih, kojom upravlja udruga dobrovoljnih programera s obvezom na demokratsko upravljanje projektima i načela slobodnog softvera.
Dostupne su i neke druge distribucije, kao što su Ubuntu, Linux Mint, Fedora Linux, Red Hat Enterprise Linux, openSUSE, SUSE Linux Enterprise, Arch Linux, Manjaro Linux, Gentoo itd.
tigar u usporedbi s lavom
OS-ovi temeljeni na jezgri Linuxa
- Android, komercijalni operativni sustav tvrtke Google, radi na temelju Android OSP-a koji se izvršava na raznim uređajima kao što su set-top box uređaji, pametni televizori, pametni telefoni itd.
- ChromeOS, komercijalni Googleov operativni sustav, radi na temelju ChromiumOS-a koji se izvršava samo na tablet računalima, Chromeboxovima i Chromebookovima. Poput Androida, ChromeOS sadrži Google Play Store i mnoge Googleove aplikacije.
Napomena: Međutim, upitna je tema da se gornji operativni sustavi smatraju 'Linux distribucijom'. Oni koriste Linux kernel; dakle, Chris DiBona (šef Googlea za otvoreni kod) i Linux Foundation priznaju da je Android također distribucija Linuxa.
Lagane distribucije
Ove su distribucije razvijene uz podršku za raniji hardver, omogućujući produktivnu upotrebu ranijeg hardvera ili za najbolju moguću brzinu u modernom hardveru dajući više resursa za korištenje putem aplikacija. Neki primjeri uključuju Slitaz, Puppy Linux i Tiny Core Linux.
Niše distribucije
Neke druge distribucije zahtijevaju specifične niše, uključujući: